| 
 |  | Kratka
biografija
 
 
 profesor
Gordana Davidovi} Ristovski
  Rodjena
je u Beogradu, gde je 1968. godine, kao najbolji student generacije, zavrsila 
studije fizike na Prirodno-matematickom fakultetu u Beogradu. Neposredno
po zavrsetku studija, iste 1968. godine upisala je postdiplomske studije
iz Fizike cvrstog stanja, koje je sa uspehom zavrila 1974. godine, odbranivsi
magistarski rad  "Teorijska analiza bipolaritona u molekularnim kristalima".
Cetiri godine kasnije, 1978. godine, doktorirala je odbranivsi na Prirodno-matematickom
fakultetu u Beogradu doktorsku disertaciju "Hibridizacija optickih i spinskih
pobudjenja u feromagnetnim materijalima".
Prvi radni odnos zasnovala je  1970. godine i to na Institutu za fiziku
u Beogradu. Oktobra iste 1970. godine prelazi na tadasnju Katedru za fiziku
Prirodno-matematickog fakulteta u Beogradu, gde je izabrana za asistenta, 
a 1. januara 1980. godine izabrana je u zvanje asistenta sa doktoratom.
Kao asistent drzala je racunske i eksperimentalne vezbe iz veceg broja
predmeta (Opsti kursevi fizike,  Termotehnika, Elektrodinamika, Statisticka
fizika, Teorijska fizika itd.) i to studentima fizike, molekularne biologije,
matematike, fizicke hemije, astronomije i meteorologije. Godine 1983. izabrana
je u zvanje naucnog saradnika za naucnu oblast Teorijska fizika kondenzovanog
stanja materije - opticke osobine kristalnih i polimernih struktura u tadasnjem
Institutu za fiziku OOUR-a Fizika i meteorologija,  1984.  godine
izabrana je u zvanje docenta za predmete Fizicki osnovi termotehnike i
Fizika cvrstog stanja,   zatim 1989. godine  u zvanje vanrednog
profesora za predmete Klasicna teorijska fizika i Talasi i struktura materije,
a 1994. godine izabrana je u zvanje redovnog profesora za iste predmete.
 Pored rada na nastavi iz navedenih predmeta, bila je i mentor pri izradi
magistarskih i doktorskih radova  iz domena sopstvene naucne aktivnossti,
kao i relativno velikog broja diplomskih radova (preko 50)  iz oblasti 
mehanike ( teorije relativnosti, fizike kontinuuma, primenjene  mehanike),
optike, akustike, elektrodinamike, statisticke fizike, termotehnike i biofizike.
 Naucni rad zapocela je u laboratoriji za spektroskopiju cvrstog stanja
Instituta za Fiziku, baveci se eksperimentom. Oktobra 1970 godine 
nastavlja  naucni rad  u grupi profesora  B. S. Tosica, 
u oblasti teorijske fizike kondezovanog stanja, iz kog rezultiraju magistarski
rad i doktorska disertacija, ciji su naslovi prethodno navedeni, kao i
veci broj naucnih radova, publikovanih u medjunarodnim casopisima. Konkretnije,
rad sa profesorom B. S. Tosicem  je uglavnom bio posvecen problemima
iz teorije ekscitona, a delimicno problemima biofizickih  implikacija
teorije amplitudnih solitona. Nakon studijskog boravka u Giessenu (Nemacka)  
1989. godine, gde je boravila po pozivu profesora H. Bolterauera, svoja
istrazivanja fokusira na biofizicku problematiku, odnosno na problem prenosa
informacija u biofizickim sistemima. Na zalost, iako su ova istrazivanja
zapoceta u saradnji sa profesorom Bolterauerom, nisu mogla biti tako i
nastavljena iz poznatih razloga.
 
 
 This
page in English
 |